Sa kakvim preprekama se susreću mladi na putu ka samostalnosti?

Konkurs za poziciju – Socijalni radnik
29/03/2024
Prihvatilište u Beogradu konačno ukinulo Kovid mere kojima je uslovljavalo osobe u situaciji beskućništva
16/04/2024
Konkurs za poziciju – Socijalni radnik
29/03/2024
Prihvatilište u Beogradu konačno ukinulo Kovid mere kojima je uslovljavalo osobe u situaciji beskućništva
16/04/2024
Prikaži sve

Sa kakvim preprekama se susreću mladi na putu ka samostalnosti?

Sa ciljem razmene znanja i iskustava o različitim vidovima podrške za mlade koji izlaze ili su ranije izašli iz sistema socijalne zaštite, u Adrinom Društvenom centru održan je Okrugli sto, koji je organizovan u okviru projekta „Korak u samostalnost“.

Događaj  je okupio stručnjake iz javnog i civilnog sektora, koji su razgovarali o izazovima i potrebama mladih koji prolaze kroz proces osamostaljivanja. Teme diskusije obuhvatile su različite načine pružanja podrške mladima, kao i potrebe i izazove sa kojima se mladi najčešće suočavaju na putu ka samostalnosti. Posebna pažnja bila je usmerena na praktičnu implementaciju usluge Stanovanje uz podršku za mlade koji izlaze ili su ranije izašli iz sistema socijalne zaštite.  Takođe, fokus je bio i na inovativnim pristupima podrške mladima, kao i na strategijama koje mogu doprineti boljoj socijalnoj integraciji u lokalnim zajednicama.

Okrugli sto su otvorili Igor Mitrović, direktor Fondacije ADRA i Dragana Mitrović, menadžerka projekta „Korak u samostalnost”.  Nakon uvodnih izlaganja, učesnici su imali priliku da razmene iskustva, identifikuju ključne probleme i iznesu predloge za unapređenje postojećih usluga i programa podrške. Moderatorka okruglog stola, bila je Dijana Janković, koordinatorka programa, Fondacija ADRA.

Ljubiša Jovanović, pomoćnik direktora, Centar za zaštitu odojčadi, dece i omladine, Zvečanska je istakao važnost postinstitucionalne podrške koja, iako postoji, ostaje nestabilna, posebno u civilnom sektoru zbog projekata koji imaju rok trajanja.

„Sistem praćenja i podrške u krizama je najvažniji… Mladi svoj izlazak doživljavaju kao prekretnicu, ali da bi pustili to osećanje i oprostili se treba im podrška.”

„Mladi beže od ove teme, uplašeni su izlaska… Ne treba toliko da se ulaže u veštine, već da im pomognemo da privatno nadju njima značajne ljude i zaokruže priču svog identiteta.”

„Pravnici koji često donose odluke u okviru CSR-a o ostvarivanju prava korisnika, ne učestvuju na skupovima ovakvog tipa, iz tih razloga šalju drugačije poruke… insistirajmo da dođu…”

Gordana Janković, savetnica, Centar za porodični smeštaj i usvojenje, naglasila je problem prekida smeštaja mladih, kako pri izlasku iz sistema alternativnog staranja tako i tokom boravka u njemu, istovremeno je istakla važnost pojačane podrške i praćenja kako bi se prevenirali problemi nakon izlaska.

„Kada je u pitanju srodničko hraniteljstvo, mladi uglavnom i nakon 18 godina imaju krov nad glavom, dok u drugim slučajevima je to ređe, slično je iskustvo kao kod mladih koji izlaze iz domskog smeštaja.”

Milena Milenković, voditeljka slučaja, Centar za socijalni rad Palilula, ukazala je na nedostatak praćenja i podrške mladima nakon što napune 18 godina. Istakla je da se često suočavaju sa problemima kao što su nedostatak kapaciteta u okviru postojeći usluga u zajednici.

„Izostanak motivacije za rad, česta je pojava kod mladih koji su korisnici stalne novčane pomoći, i može biti prepreka na tom putu samostalnosti.”

Marko Glišić, saradnik za osnaživanje mladih, Centar Jaki Mladi, SOS Dečija Sela, pominje problem nedostatka informacija o pravima mladih nakon izlaska iz sistema, naglašavajući potrebu za pružanjem besplatne pravne podrške i informacija o dostupnim uslugama.

„…mnoge informacije koje dobijaju su netačne… time ih obeshrabre…”

Marija Jovanović, direktorka programa, CEPORA istakla je važnost uspostavljanja relacija između mladih i podrške u zajednici nakon izlaska iz sistema, kao i potrebu za podrškom u karijernom razvoju i rešavanju psiholoških problema.

„…bitan je ljudski kontakt, da se znamo, da se povežemo, da razmenjujemo…”

„Ključni kanal komunikacije – jedna mlada osoba će informisati drugu”

Danilo Ćurčić, koordinator programa, Inicijativa za ekonomska i socijalna prava – A11, ukazao je na probleme u sistemu socijalne zaštite i nedostatku podrške za mlade, posebno izvan većih gradova, naglašavajući važnost mreža podrške u zajednici.

“Mrežu mogu činiti ljudi koji dolaze iz zajednice… obučiti ih da mogu da prepoznaju potrebe i probleme i informišu, upute…”

Albina Ujkanović, projektna menadžerka, Merhamet – Sandžak je izrazila zabrinutost oko toga kuda mladi odlaze nakon izlaska iz sistema, ističući da se većina vraća srodnicima ili odlazi u druge gradove. Sa druge strane, Ajša Bahović Latifović, koordinatorka programa Mladi u sukobu sa zakonom, Merhamet – Sandžak je naglasila važnost vere u rešenja koja se nude za mlade sa problemima u ponašanju, ističući potrebu za podrškom i verovanjem u ta rešenja.

“Gde odlaze?”

„Možda se stvari pomeraju na lokalu.”

„Moramo da verujemo u ta rešenja!”

Milica Krstić Popovski, voditeljka slučaja na Adrinom programu Drumodom – sveobuhvatna podrška osobama u situaciji beskućništva osvrnula se na situaciju mladih koji dolaze iz drugih gradova u Beograd, nakon izlaska iz sistema i koji su završili na ulici.

„…oni ne mogu dokumenta da izvade jer nemaju prebivalište na Beograd, što ih onemogućuje da ostvaruju prava i koriste usluge u zajednici.”

Marko Tošić, direktor Centra za integraciju mladih, u svom izlaganju fokus je stavio na obrazovanje dece i mladih kao i na rani razvoj. Takođe, mišljenja je da intenzitet podrške u drugim gradovima, van Beograda, nije dovoljan. Ukazao je da lokalna samouprava mora biti upoznata sa potrebama, neophodnim uslugama i podrškom.

„Kasno razmišljamo… mladi nam izlaze lošeg obrazovanja… često i mi imamo mala očekivanja od njih i mislimo da ne mogu da dobace… imam utisak da ih mi našom podrškom sapletemo…”

„Mora da postoji kopča sa JLS i čvršća povezanost odgovornosti nacionalnog i lokalnog nivoa.”

„Mladi apeluju da imaju Prihvatilište za mlade (uzrasta 18-30 godina).”

Milica Rakić, koordinatorka programskih aktivnosti, GRIG, istakla je važnost saradnje sa CSR-om i održavanje kontakata sa kadrovima, što je otežano jer se često smenjuju. Iskazala je zabrinutost za mlade koji dolaze iz drugih gradova, i da nedostaju sistemska rešenja, kao i važnost mreže podrške.

“Mi smo tamo, gde mladi stoje”

„…imaju pravo da istražuju poreklo, da istražuju, međutim kada saznaju mnogi se vrate 10 koraka unazad.”

„U fazi izlaska je važno da imaju mesto gde će doći i ljude u zajednici… a naš zadatak je da stvaramo prilike da se upoznaju i pratimo potrebe.”

Aleksandra Bobić, psihološkinja i psihoterapeutkinja, PIN, ukazala je da se mladi suočavaju sa problemima besa i mnogim izazovima koji su povezani sa podrškom koju pružaju i od koje zavise. Istakla je da privatne relacije i podrška igraju ključnu ulogu, a da je osećaj sigurnosti primaran.

„Nedostatak sistemskih resursa čini mlade i pomagače slično bespomoćnima, svi su uhvaćeni u istom vrtlogu. Potreba za većom stabilnošću je očita, ali nedostaje im pristup resursima koji bi to omogućili.”

Mirjana Mirosavljević Bobić, projektna menadžerka, Fondacija Ana i Vlade Divac je iznela statističke podatke koji pokazuju da mladi nisu homogeni u svojim socio-ekonomskim izazovima. Naglasila je da postoje različite kategorije mladih, poput onih koji su nezaposleni zbog različitih razloga, kao i posebno osetljive grupe poput mladih žena. Takođe je istakla da je važno istraživati uzroke ovih problema kako bi se stvorila adekvatna rešenja.

„Kada se gleda statistika, ide u prilog pesimizmu, za godinu dana, za 4% smanjena nezaposlenost (15-29 godina) ali je između 2 popisa „nestalo“ koliko % mladih.”

Slavica Milojević, savetnica – rukovoditeljka Odeljenja za informisanje, promociju i podršku, istakla je potrebu za povezivanjem vladinog i nevladinog sektora kako bi zajedno unapredili podršku mladima. Naglasila je važnost inicijative sa obe strane kako bi se bolje iskoristili resursi i ostvarila čvršća povezanost između nacionalnog i lokalnog nivoa odgovornosti.

“Veoma je važno da budemo uporni … da sedamo za sto.”

 

Učesnici su značajno doprineli konstruktivnoj i kvalitetnoj razmeni iskustava i ideja. Njihovo iskustvo i perspektiva su od neprocenjive važnosti za dalji razvoj ove važne usluge i programa podrške.

Kao zaključak diskusije, istaknuti su neki od sledećih koraka koje treba preduzeti radi poboljšanja podrške mladima u tranziciji ka samostalnosti:

  • Koordinativni sastanci u širem sastavu radi bolje koordinacije i saradnje između relevantnih aktera;
  • Unapređenje informisanja mladih o njihovim pravima i dostupnim programima podrške;
  • Razvoj inovativnih pristupa namenjeni integraciji mladih u lokalnu zajednicu, uključujući aktivnosti poput vršnjačkih grupa, sporta i umetnosti;
  • Jačanje saradnje između vlade, lokalnih zajednica i nevladinih organizacija radi pružanja adekvatne podrške mladima.

Nastavljamo da radimo zajedno kako bismo stvorili okruženje koje će mladima pružiti adekvatnu podršku i omogućiti im uspešan i samostalan život.

 

Veliko hvala svim učesnicama i učesnicima:

  1. Centar za zaštitu odojčadi, dece i omladine – Zvečanska, Ljubiša Jovanović, pomoćnik direktora
  2. Centar za porodični smeštaj i usvojenje, Gordana Janković, savetnica
  3. Republički zavod za socijalnu zaštitu, Slavica Milojević, savetnica – rukovoditeljka Odeljenja za informisanje, promociju i podršku
  4. Centar za socijalni rad Palilula, Milena Milenković, voditeljka slučaja
  5. Cepora – Centar za pozitivan razvoj dece i omladine, Marija Jovanović, direktorka programa
  6. CIM – Centar za integraciju mladih, Marko Tošić, direktor
  7. Grig – Centar za socijalno preventivne aktivnosti, Milica Rakić, koordinatorka programskih aktivnosti
  8. SOS Dečija sela – Program jačanja porodice, Milica Mitrović, koordinatorka programa

9.SOS Dečija sela – Jaki Mladi, Marko Glišić. saradnik za osnaživanje mladih

  1. A11 Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Danilo Ćurčić, koordinator programa
  2. Udruženje “ Na pola puta”, Katarina Tadić, koordinatorka usluge
  3. PIN – Mreža psihosocijalnih inovacija, Aleksandra Bobić, psihološkinja i psihoterapeutkinja
  4. Fakultet političkih nauka, Odeljenje za socijalnu politiku i socijalni rad, Violeta Marković, asistentkinja
  5. Fondacija Ana i Vlade Divac, Mirjana Mirosavljević Bobić, projektna menadžerka
  6. Merhamet – Sandžak, Albina Ujkanović, projektna menadžerka; Ajša Bahović Latifović, koordinatorka programa Mladi u sukobu sa zakonom i Jasmin Ganić, koordinator za socijalnu inkluziju;
  7. ATINA – Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i i svih oblika rodno zasnovanog nasilja, Marija Vuković, socijalna radnica i voditeljka slučaja
  8. UNOPS- Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge, Marea Grinvald, Capacity Building Officer; Milena Stojković Lalić, Associate for Social Inclusion; Sara Pašić, Communications Officer
  9. Fondacija ADRA, Milica Krstić Popovski, voditeljka slučaja na Adrinom programu Drumodom – sveobuhvatna podrška osobama u situaciji beskućništva

Projekat „Korak u samostalnost” sprovodi se u okviru Programa “Podrška Evropske unije socijalnom stanovanju i aktivnoj inkluziji, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u Srbiji.

Performans „Jednom kad odem“, organizovala CEPORA, 2021. godine

Autor fotografija: Pavle Radovanov